Burma, nekada najveći svjetski izvoznik riže, postavila je vladinu politiku da postane vodeći svjetski izvoznik riže. Zajedno sa brojnim prednostima koje industrija riže u Mjanmaru ima da privuče strane investicije, Mjanmar je postao svjetski poznati trgovački centar za rižu i srodne industrije. Očekuje se da će investicijska baza postati jedan od pet najvećih izvoznika riže u svijetu nakon 10 godina.
Burma je najveća svjetska zemlja za potrošnju pirinča po glavi stanovnika i nekada najveći izvoznik riže u svijetu. Potrošavajući samo 210 kilograma riže po glavi stanovnika, Mijanmar čini skoro 75% hrane u Burmi. Međutim, zbog godina ekonomskih sankcija, njen izvoz riže je bio pogođen. Kako burmanska ekonomija postaje otvorenija, Mijanmar planira ponovo udvostručiti isporuku riže. Do tada će Tajland, Vijetnam i Kambodža imati određeni stepen izazova za svoj status velikih sila riže.
Ranije je direktor odjela za promociju trgovine Ministarstva trgovine Mjanmara rekao da je godišnja ponuda poliranog pirinča iznosila 12,9 miliona tona, što je 11 miliona tona više od domaće potražnje. Procjenjuje se da je izvoz pirinča iz Mjanmara porastao na 2,5 miliona tona u periodu 2014-2015, u odnosu na godišnju prognozu od 1,8 miliona tona u aprilu. Izvještava se da se više od 70% stanovništva Mjanmara sada bavi trgovinom rižom. Prošlogodišnja industrija riže doprinijela je s oko 13% bruto domaćeg proizvoda, a Kina je činila oko polovicu ukupnog
Prema prošlogodišnjem izvještaju Azijske razvojne banke (ADB), Mjanmar ima prednost niskih troškova proizvodnje, ogromnog zemljišta, dovoljno vodenih resursa i radne snage. Prirodni uslovi za razvoj poljoprivrede u Mijanmaru su dobri, slabo naseljeni, a teren je visok od sjevera prema jugu. Deltu Iravadija u Burmi karakterišu vertikalni i horizontalni kanali, gusta jezera, meko i plodno zemljište i pogodni vodeni putevi. Poznata je i kao burmanska žitnica. Prema vladinim zvaničnicima Mjanmara, područje delte Iravadija u Mijanmaru veće je od Mekonga u Vijetnamu i stoga ima kapacitet da poveća proizvodnju i izvoz riže.
Međutim, Burma se trenutno suočava s još jednom dilemom u podmlađivanju industrije riže. Oko 80% mlinova za pirinač u Mjanmaru su mali, a mašine za mlevenje pirinča su zastarele. Oni ne mogu samljeti pirinač u zahtjev međunarodnog kupca od finih čestica, što rezultira slomljenom rižom više od 20% u Tajlandu i Vijetnamu. Ovo pruža odličnu priliku za izvoz žitne opreme naše zemlje
Burma je povezana sa kineskim pejzažom i prijateljski je susjed Kine. Njeni prirodni uslovi su odlični, a resursi izuzetno bogati. Poljoprivreda je osnova nacionalne ekonomije Mjanmara. Njena poljoprivredna proizvodnja čini oko jednu trećinu njenog BDP-a, a njen poljoprivredni izvoz čini oko jednu četvrtinu njenog ukupnog izvoza. Burma ima više od 16 miliona jutara otvorenog prostora, prazna zemljišta i pustare koje treba razviti, a poljoprivreda veliki potencijal za razvoj. Vlada Mjanmara pridaje veliki značaj razvoju poljoprivrede i aktivno privlači strane investicije u poljoprivredu. Istovremeno, promovira i izvoz poljoprivrednih proizvoda kao što su kaučuk, pasulj i pirinač u sve zemlje svijeta. Nakon 1988. godine, Burma je razvoj poljoprivrede stavila na prvo mjesto. Na osnovu razvoja poljoprivrede, Mjanmar je donio svestrani razvoj svih sfera života u nacionalnoj privredi, a posebno razvoj proizvodnje poljoprivrednih mašina vezanih za poljoprivredu.
Imamo relativno visok nivo prerade hrane u našoj zemlji i višak prerađivačkih kapaciteta. Imamo određene prednosti u tehnologijama prerade nekih vrsta hrane. Kineska vlada takođe ohrabruje preduzeća za preradu žitarica i hrane da izađu. Općenito, kako je Mjanmar posljednjih godina intenzivirao svoju pažnju na poljoprivredu i izgradnju infrastrukture, potražnja za poljoprivrednim strojevima i strojevima za hranu raste. Ovo je omogućilo kineskim proizvođačima da uđu na tržište Mjanmara.
Vrijeme objave: Dec-03-2013